Preskoči na glavni sadržaj

Simptomi bolesti bubrega i mokraćnih putova

 Simptomi bolesti bubrega i mokraćnih putova

Simptomi uzrokovani bolestima bubrega i mokraćnih putova razlikuju se prema određenoj bolesti i dijelu sustava koji je zahvaćen.


Groznica i opće loše osjećanje (slabost) su uobičajeni simptomi, premda mokraćna infekcija (cistitis) općenito ne uzrokuje vrućicu. Bakterijska infekcija bubrega (pijelonefritis) obično uzrokuje visoku temperaturu. Rak bubrega često uzrokuje vrućicu.


Većina ljudi mokri četiri do šest puta dnevno, uglavnom danju. Često mokrenje bez porasta dnevne količine mokraće je simptom infekcije mjehura ili nadražaja mjehura stranim tijelom, kamencem ili tumorom. Tumor ili druga tvorba koja pritišće mjehur također mogu uzrokovati učestalo mokrenje. Nadražaj mjehura može izazvati bol tijekom mokrenja (disurija) i prisilnu potrebu za mokrenjem (hitnost) koja se može osjećati kao bolno naprezanje (tenezam). Količina mokraće je obično mala, ali se može izgubiti kontrola mjehura ako se osoba smjesta ne pomokri.


Često mokrenje tijekom noći (nikturija) može se javiti u ranom stadiju bubrežne bolesti, premda uzrok može biti jednostavno pijenje velike količine tekućine, osobito alkohola, kave ili čaja kasno navečer. Osoba možda treba često noću mokriti jer bubrezi ne mogu dobro koncentrirati mokraću. Često mokrenje noću također je uobičajeno u ljudi koji imaju srčanu bolest, jetrenu bolest ili šećernu bolest (dijabetes) čak i kad nemaju bolest mokraćnih putova. Često noćno mokrenje vrlo malih količina može biti posljedica vraćanja mokraće u mjehur zbog suženja (opstrukcije) njegovog izlaza; povećana prostata je tome najčešći uzrok u starijih muškaraca.


Mokrenje u krevet (enureza) je normalno tijekom prve 2. do 3. godine života. Poslije toga može upućivati na neki problem kao što je odgođeno sazrijevanje mišića i živaca donjih mokraćnih putova, infekcija ili suženje mokraćne cijevi ili neodgovarajuća kontrola živaca u mjehuru (neurogeni mjehur). Problem je često genetski i ponekad psihološki.

Oklijevajući početak mokrenja, potreba za napinjanjem, slab i kapav mlaz mokraće i curenje na kraju mokrenja česti su simptomi sužene (opstruirane) mokraćne cijevi. U muškaraca su ti simptomi najčešće posljedica povećanja prostate, a rjeđe suženja (strikture) mokraćne cijevi. Slični simptomi u dječaka mogu značiti da je rođen s nenormalno uskom mokraćnom cijevi ili ima mokraćnu cijev s nenormalno uskim vanjskim otvorom. Taj otvor može biti nenormalno uzak u žena.


Nekontrolirano puštanje mokraće (inkontinencija) može biti posljedica različitih stanja. Mokraća može pobjeći kad žena kašlje, smije se, trči ili se diže jer ima cistokelu (hernijaciju mjehura u vaginu). Cistokela općenito nastaje uslijed istezanja i slabljenja zdjeličnih mišića prilikom poroda ili zbog promjena koje nastaju s padom razine estrogena nakon menopauze. Suženi izlaz iz mjehura može uzrokovati inkontinenciju kada god tlak u mjehuru prijeđe snagu suženja (opstrukcije), premda se mjehur u toj situaciji ne može potpuno isprazniti.


Prisustvo zraka u mokraći je rijetka pojava, a obično upućuje na neprirodnu vezu (fistulu) između mokraćnih putova i crijeva. Fistula može biti komplikacija divertikuloze, drugih oblika crijevne upale, nekog apscesa ili raka. Fistula između mjehura i vagine može također omogućiti prodor zraka u mokraću. U rijetkim slučajevima bakterije mogu stvarati zrak u mokraći.


Normalno, odrasli stvaraju i izlučuju oko 400 ml do 2000 ml mokraće dnevno. Mnogi oblici bubrežnih bolesti oštećuju sposobnost bubrega da koncentrira mokraću, pa u tom slučaju dnevna količina izmokrene mokraće može prijeći 2500 ml (2,5 litre). Vrlo velike količine mokraće obično su odgovor na visoku koncentraciju glukoze (šećera), smanjenu koncentraciju antidiuretskg hormona kojeg stvara hipofiza (diabetes insipidus) ili neosjetljivost bubrega na djelovanje antidiuretskog hormona (nefrogeni diabetes insipidus).

Bubrežna bolest, suženje ili začepljenje (opstrukcija) mokraćovoda (uretera), mjehura ili mokraćne cijevi (uretre) može iznenada dovesti do smanjenja dnevnog izmokravanja na manje od 400 ml. Trajno izmokravanje manje od 200 ml mokraće dnevno dovodi do nagomilavanja metaboličkog otpada u krvi, tj. dušičnih spojeva (azotemije). Izmokravanje tako male količine mokraće može biti posljedica iznenadnog (akutnog) zatajenja bubrega ili pogoršanja kronične bubrežne bolesti.


Razrijeđena mokraća je gotovo bezbojna. Koncentrirana mokraća je tamno žućkasta. Pigmenti u hrani mogu mokraću učiniti crvenom, a lijekovi stvoriti razne boje: smeđu, crnu, plavu, zelenu, ili crvenu. Bez obzira je li uzrokovana hranom ili lijekovima, svaka boja osim žute nije normalna. Smeđkasta mokraća može sadržavati razgrađeni hemoglobin (bjelančevinu koja nosi kisik u crvenim krvnim stanicama) ili mišićne bjelančevine. Mokraća može sadržavati pigmente uzrokovane porfirijom zbog čega je crvena, ili melaninom pa je crna. Mutna mokraća upućuje na prisutnost gnoja uslijed infekcije mokraćnih putova, ili kristala soli mokraćne i fosforne kiseline. Mikroskopskim pregledom sedimenta mokraće i kemijskom analizom mokraće obično se može otkriti uzrok nenormalne boje mokraće.


Krv u mokraći (hematurija) može činiti mokraću crvenom ili smeđom ovisno o tome kolika je količina krvi u mokraći, koliko je dugo u mokraći i koliko je mokraća kisela. Količina krvi premalena da oboji mokraću crveno može se otkriti kemijskim testovima ili mikroskopskim pregledom. Krv u mokraći bez bolova može biti posljedica raka mjehura li bubrega. Ti karcinomi obično povremeno krvare; krvarenje se može spontano zaustaviti premda postoje stanice raka. Drugi uzroci krvi u mokraći su: glomerulonefritis, bubrežni kamenci, ciste bubrega, bolest srpastih stanica (drepanocitoza) i hidronefroza.


Bol koja potiče od bubrežne bolesti obično se osjeća sa strane (bočno) ili u slabinama (lumbalno). Ponekad se bol širi prema središtu trbuha. Bol je vjerojatno posljedica rastezanja vanjske bubrežne ovojnice (bubrežne čahure) koja je osjetljiva na bol, a može se javiti u svakoj prilici u kojoj se bubreg poveća. Bubrezi su često osjetljivi na pritisak.


Bubrežni kamenac uzrokuje vrlo jaku bol kada ulazi u mokraćovod. Mokraćovod se stegne (kontrahira), što je reakcija na kamenac koja uzrokuje jaku, grčevitu bol u donjem dijelu leđa (u slabinama; lumbalno) koja se širi u prepone. Bol prestane nakon što kamenac prođe u mjehur.


Bol u mjehuru je najčešće posljedica bakterijske infekcije. Neugoda se osjeća iznad stidne kosti i na vanjskoj strani mokraćne cijevi tijekom mokrenja. Zapreka istjecanju mokraće uzrokuje bol iznad stidne kosti. Međutim, ako se zapreka (blokada) razvija sporo može doći do bezbolnog povećanja mokraćnog mjehura.


Rak prostate i povećanje (hipertrofija ili adenom) prostate su općenito bezbolni, dok upala prostate (prosatitis) može izazvati osjećaj nelagode i punoće na mjestu između čmara i spolovila. S druge strane, bolesti sjemenika obično uzrokuju bol koja je ozbiljna i osjeća se izravno na mjestu procesa.


Ponekad muškarac ejakulira krvavo sjeme. Razlog se obično ne može naći. Sjeme može biti krvavo nakon duge seksualne apstinencije ili nakon česte ili prekidane seksualne aktivnosti. Muškarci s bolestima zgrušavanja krvi koje dovode do pretjeranog krvarenja mogu imati krvavo sjeme. U nekih muškaraca su to ponavljane epizode, u nekih se javi samo jednom. Premda je krv u sjemenu uznemiravajući nalaz, bolest obično nije ozbiljna. Neki urolozi preporučuju uzimanje tetraciklina nakon pažljive masaže prostate, ali učinkovitost bilo kojeg liječenja nije sigurna.



Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Šta smiju jesti bubrežni bolesnici?

Hrana za bubrežne bolesnike Kod oboljenja bubrega posebna pažnja se mora posvetiti ishrani. Pravilnom dijetom može se značajno usporiti propadanje bolesnih bubrega i početak hemodijalize.  Osobe koje imaju bolest bubrega ne smiju jesti hranu bogatu kalijem, jer to može biti opasno po život.  Bolesni bubrezi nemaju sposobnost da pravilo eliminišu kalijum iz tijela. Visoke vrijednosti kalijuma u tijelu mogu izazvati smrtonosne poremećaje srčanog ritma.  Svaka osoba koja ima dijagnozu bubrežne bolesti se pita šta treba da jede, kako bi usporila oštećenja bubrega i spriječila dijalizu? Dijeta za bubrežne bolesnike U nastavku slijedi spisak namirnica koje su štetne za bubrege: Ishrana za bubrežne bolesnike mora biti pažljivo planirana i kontrolisana.  Ljudi koji boluju od bubrežnih oboljenja (akutna ili hronična bubrežna insuficijencija, povećane vrijednosti uree i kreatinina u serumu) moraju imati prilagođen režim ishrane koji neće dodatno opterećivati njihov

Simptomi bolesti bubrega i analiza urina

Simptomi uzrokovani bolestima bubrega i mokraćnih putova razlikuju se prema određenoj bolesti i dijelu sistema koji je zahvaćen. •           Groznica i opće loše osjećanje (slabost) su uobičajeni simptomi, premda mokraćna infekcija (cistitis) općenito ne uzrokuje vrućicu. Bakterijska infekcija bubrega (pijelonefritis) obično uzrokuje visoku temperaturu. Rak bubrega često uzrokuje vrućicu. •           Većina ljudi mokri 4-6 puta dnevno, uglavnom danju. Često mokrenje bez porasta dnevne količine urina je simptom infekcije mjehura ili nadražaja mjehura stranim tijelom, kamencem ili tumorom. Tumor ili druga tvorba koja pritišće mjehur također mogu uzrokovati učestalo mokrenje. Nadražaj mjehura može izazvati bol tokom mokrenja (dizurija) i prisilnu potrebu za mokrenjem (hitnost) koja se može osjećati kao bolno naprezanje (tenezam). Količina urina je obično mala, ali se može izgubiti kontrola mjehura ako se osoba smjesta ne pomokri. •           Često mokrenje tokom noći (niktu

Kamen u bubregu

Mokraća nastaje u bubrezima. Bubrezi iz tijela izlučuju štetne tvari koje nastaju prilikom mijene tvari. Štetne tvari su uglavnom mokraćna kiselina i sama mokraća. U jednoj minuti kroz bubreg proteče 1 – 1,5 lit. krvi, koju oni pročiste, tako da štetne tvari odvoje, a sve ostale vrate u krvotok.   Mnogi bolesnici imaju bubrežne kamence, a da to i ne znaju. Počnu ih osjećati istom onda kada skliznu iz bubrega u mokraćovod pa se tamo ukliješte. Bolovi mogu biti strašni. Najdjelotvornija prva pomoć je topla kupka. Kupka mora trajati najmanje pola sata. Pojavi li se umjesto mokraće krv, tada se kamenac (ili kamen) ukliještio i ozlijedio mokraćovod. Hematurija je postojanje krvi u mokraći. Može biti vrlo slaba, tako da se ne očituje nikakvom promjenom boje urina. Kada se javi uz bubrežne kolike (bolove), sumnja se na postojanje kamenca. Bubrežni kamenci uglavnom nastaju u jednom bubregu. Razlikuju po svom sastavu i veličini. Pretežni dio kamenaca je od mineralnih soli. Po uč