Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Prikazuju se postovi od veljača, 2012

Bolesti bubrega

Bolesti bubrega Što svatko treba znati o bubrežnim bolestima Doc.dr.sc. Svjetlana Čala, nefrolog KAKO SE MOŽE ZNATI DA BUBREZI SLABO RADE? Većina bolesnika koja kreće na dijalizu nije znala da ima bubrežnu bolest, nisu se zbog nje liječili, suočili su se s bubrežnom slabošću tek koji mjesec prije nego je započeto liječenje hemodijalizom ili peritonejskom dijalizom. Kronična bubrežna bolest ne boli, ona tiho oštećuje bubrege i daje znakove tek kad su bubrezi gotovo potpuno "potrošeni". Prosječni bolesnik koji kreće na dijalizu ima 66 godina, češće je muškarac, ima prekomjernu tjelesnu težinu, šećernu bolest, povišen krvni tlak i masnoće u krvi, "ali ga to nije puno smetalo, donedavno se je osjećao dobro i pravio planove kako će uživati u zasluženoj mirovini. Vrijednosti šećera u posljednje vrijeme nisu bile osobito visoke. Ima povišen tlak, ali tlak imaju svi u obitelji." ZAŠTO BUBREZI PROPADAJU? Gubitak bubrežne funkcije zbog kojeg se mora doživotn

Upala bubrega (pijelonefritis)

Bolesti bubrega Pijelonefritis ili upala bubrega, je ozbiljna bakterijska infekcija bubrega koja može biti akutna ili hronična. Upala bubrega Jedna od najčešćih bolesti bubrega, akutni pijelonefritis je iznenadna upala bubrega, koju uzrokuje bakterija. Pre svega je pogođena crevna oblast i bubrežna karlica ili nešto ređe bubrežne tubule. Hronični pijelonefritis je trajno zapaljenje bubrega koje može ostaviti ožiljak na bubrezima i može voditi do hroničnog oštećenja bubrega. Ova bolest bubrega je najčešća kod pacijenata koji imaju predispozicije da im se vrati akutni pijelonefritis. Uzroci upale bubrega U ubedljivo najvećem broju slučajeva, upalu bubrega izaziva bakterija koja dolazi spolja i putuje kroz urinarni sistem kroz uretru do bešike, i na kraju iz bešike do bubrega. U tom slučaju je poznata kao rastuća infekcija. Ovo može objasniti zašto žene, čija uretra je kraća i bliže analnom otvoru, potencijalno izvoru bakterija, imaju četiru puta više zastupljenu i

Dijeta za bubrežne bolesnike

Dijetalna prehrana određuje se prema vrsti i stupnju bolesti . Dijeta se ne slaže samo prema dopuštenim i nedopuštenim namirnicama već se često mijenja prema razvoju bolesti, te je stoga potreban kontakt s liječnikom i za bolesnika i za domaćicu koja vodi brigu o dijetalnoj prehrani u kući. Svaka vrsta dijete ograničena je određenim sastavom hrane . U ovoj se dijeti to ograničenje odnosi na bjelančevine, koje mogu biti potpuno izostavljene ili smanjene . Kad se bolesnik nalazi u kućnoj njezi, smatra se da je njegovo stanje pred ozdravljenjem, ali se nastavlja dijetaina prehrana koju je odredio liječnik. U tom razdoblju još je malo bjelančevina, osobito životinjskog podrijetla. Pored sniženih bjelančevina, snižena je i količina soli, bilo potpuno bilo s minimalnim soljenjem. Dakle, dijeta je i neslana. Kalorična je vrijednost od 2000 do 2500 kalorija na dan. Prema tome, osnovne se namirnice biraju iz grupe ugljikohidrata, povrća i masnoća: Spomenuli smo da se radi o ‘ograničenju

Transplantacija bubrega

Bolesti bubrega Mit 1 Čuo sam o nekom mladiću, koji je noću nestao. Ujutro je nađen bez bubrega, koji su mu uzeti kako bi bili namijenjeni prodaji na crnom tržištu.” Stvarnost: Nikada se nije dogodio ovakav slučaj. Najprije, zabranjena je ilegalna trgovina organima, Drugo, s obzirom na složenost transplantacijskog postupka, ovakav je događaj praktično nemoguć. Postupak određivanja podudarnosti tkiva davaoca i primaoca, potreba za visokoobrazovanim liječnicima i drugim medicinskim osobljem, kao i zahtjevi za visokom i suvremenom tehnologijom, čine tajnost takvog postupka nemogućim. Mit 2 “Poznati i bogati ljudi postavljaju se na vrh liste čekanja, dok “obični” ljudi čekaju na presađivanje, dugo vremena”. Stvarnost: Distribucija i određivanje primaoca slijepo je na materijalno stanje ili društveni status. Duljina čekanja na presadak određuju mnogi čimbenici, uključujući podudarnost tkiva, krvnu grupu, duljinu čekanja na presađivanje, težinu bolesti, kao i drugi m

Policistični bubrezi

Bolesti bubrega Normalno, bubrezi filtriraju toksične materije i tečnost iz krvi. Kod osoba sa policističnim bubrezima, oni postaju uvećani sa više cista koje ometaju normalnu bubrežnu funkciju. To ponekad može da dovede do otkazivanja bubrega i potrebe za dijalizom ili transplantacijom bubrega. Postoje dva glavna oblika bolesti policističnih bubrega: autozomalna dominantna bolest policističnih bubrega i autozomalna recesivna bolest policističnih bubrega. Autozomalna dominantna bolest policističnih bubrega (ADBPB) je čest poremećaj koji se javlja kod 1 na svakih 400 do 1000 osoba. Kod samo oko polovine ADBPB će biti dijagnostikovana jer bolest obično prolazi bez simptoma. Autozomalno dominantna znači da postoji rizik od 50 procenata da će roditelj preneti mutiran gen na dete. Autozomalna recesivna bolest policističnih bubrega (ARBPB, nazvana još i dečja bolest policističnih bubrega) se obično dijagnostikuje još kod beba, iako blaži oblici mogu da se dijagnostikuju kasni

Bolesti bubrega

Kako sačuvati funkciju oštećenog bubrega?   Bubreg, organ dat čoveku u paru, često se, i to s pravom, naziva prozorom kroz koji se vide srce i čitav vaskularni sistem. Preko njega se mogu otkriti mnoga oboljenja u njihovoj ranoj fazi. Ali, kroz taj prozor brojni ljudi, pa i lekari ne gledaju valjano, ili ne gledaju na vreme.  Korigovati anemiju Malokrvnost je jedan od prvih znakova poremećaja u radu burega. Danas postoje moćni lekovi (eritropoetin) koji zauzdavaju anemiju, štite bubreg, istovremeno čuvaju srce i čitav vaskularni sistem Jer, kako to da su mnogi naučili da je važno kontrolisati krvni pritisak, šećer i masnoće u krvi, a niko ne pominje kreatinin i albumine u mokraći. Ili, zašto je anemija toliko prisutna, pa i zapostavljena. Porazna je činjenica da mnogi bolesnici, iako su pre toga obigrali razne specijaliste, prvi put od nefrologa saznaju da im bubrezi slabo rade i da to nije od juče. Poznato je već dugo da je malokrvnost redovni pratilac raznih oboljen

Uretritis

Upala mokraćne cijevi (cijevi koja vodi od mokraćnog mjehura do izlaza iz tijela) naziva se uretritisom. Kod žena je upala obično posljedica kontuzije (bez infekcije) zadobivene prilikom spolnog odnosa. Kod muškaraca je uretritis općenito rezultat infekcije uzrokovane bolešću koja se prenosi spolnim kontaktom. Kronični uretritis Kronični uretritis je česta i učestala upala mokraćne cijevi. Upala je često posljedica uretritis   kontuzije prilikom snošaja, osobito ako niste opušteni. U rjeđim slučajevima uzrok je infekcija. Simptomi kroničnog uretritisa slični su simptomima cistitisa kod žena, s tom razlikom što traju samo dan do dva nakon snošaja. S obzirom na veliku sličnost simptoma kroničnog uretritisa i cistitisa, te budući da se upala mokraćne cijevi često javlja kod žena koje su upravo počele spolno općiti, kronični uretritis ponekad nazivaju "cistitisom medenog mjeseca".  Što poduzeti? Usvojite slijedeće mjere samopomoći svaki put prilikom snošaj

Rak bubrega

Bolesti bubrega Postoje dvije glavne vrste bubrežnih tumora; obje su maligne, ali se samo jedna javlja kod odraslih osoba. Ova vrsta tumora "hipernefrom" stvara se uz rub bubrega zbog nekontroliranog razmnožavanja abnormalnih stanica. Tumor raste i zadire u zdravo bubrežno tkivo; međutim, s obzirom na to da tumor djeluje na rad bubrega tek u vrlo kasnom stadiju, rijetko dolazi do insuficijencije bubrega. Prisutnost tumora se češće očituje općim simptomima, kao što su uporna groznica, pomanjkanje apetita i gubitak težine. Javlja se i povraćanje te umjereni, opći bolovi u trbušnoj šupljini, a mokraća može biti crvena ili mutna zbog krvarenja iz tumora. Hipernefromi su rijetki; javljaju se najčešće kod muškaraca koji su prešli četrdesetu, ali na njih otpada samo 3% ukupnog broja smrtnih slučajeva od raka. Opasnosti od tumora bubrega Glavna opasnost prijeti od mogućnosti širenja tumoroznih stanica krvotokom u druge dijelove tijela, osobito u pluća ili kosti. Doduše

Glomerulonefritis

Bolesti bubrega Izraz glomerulonefritis koristi se za nekoliko povezanih bolesti kod kojih najviše stradaju glomeruli, sićušni filtri u bubrezima. Oštećenje je obično posljedica upale uzrokovane abnormalnim bjelančevinama koje se zadržavaju u glomerulima. U zdravom bubregu, krv prolazi kroz glomerule, te se iz nje filtriraju određeni kemijski spojevi (iako svi ti spojevi nisu otpadne tvari). Veći dio vode i neki kemijski spojevi, koji su korisni za tijelo (npr. glukoza), vraćaju se zatim u krvotok. Preostale otpadne tvari nakupljaju se u obliku mokraće pa mokraćovodima odlaze u mokraćni mjehur. Kod glomerulonefritisa, oštećenje glomerula negativno utječe na navedeni proces. U najvećem broju slučajeva, crvene krvne stanice dopru iz glomerula u mokraću. I bjelančevine mogu preći iz krvi u mokraću; ako je gubitak bjelančevina prekomjeran, kao kod djece, javlja se bolest zvana neurotični sindrom. Ako je oštećen sve veći broj glomerula, bubreg sve slabije filtrira i regulira kemij

Bubrežni kamenci

Bubrezi spadaju u one organe (ima ih nekoliko) u kojima se mogu razviti kamenci. Bubrežni kamenac  ili renalna kalkuloza počinje se obično razvijati iz sićušne čestice krutog materijala koja se taloži u bubregu, tj. na mjestu gdje se nakuplja mokraća prije istjecanja u mokraćovod. Uz česticu se obično nakuplja dodatni kruti materijal, pa ona postepeno prerasta u krutu masu. Proces se može razviti u jednom bubregu ili u oba, a u toku nekoliko godina može se razviti kamenac promjera 25 mm, pa i više. Budući da većina bubrežnih kamenaca sadrži kalcij, stvaranje kamenaca je vjerojatno posljedica prekomjerne količine kalcija u mokraći. Kamenac promjera većeg od 5 mm vjerojatno će se zadržati u bubregu jer neće moći preći u mokraćovod. Takvi kamenci ne moraju uzrokovati tegobe ako ih se ne razvije prevelik broj. Vrlo mali kamenci rijetko izazivaju probleme jer se lako prenose i izbacuju mokraćom. Međutim, kamenac veličine između tih dviju krajnosti može uzrokovati boli i druge tegobe a

Rak bubrega

Bubreg je parni tubulozni žljezdani organ, smješten retroperitonealno pored kičme u visini dvanaestog rebra i to tako da desni bubreg leži nešto niže od lijevog. Bubreg je izgrađen od kortikalne i medularne tvari. Bubrezi su dva organa oblika zrna graha smještena ispod rebara prema sredini leđa. Bubrezi uklanjaju suvišnu vodu i otpadne tvari iz krvi, pretvarajući ih u mokraću. Oni također održavaju stabilnu ravnotežu soli i drugih tvari u krvi. Bubrezi proizvode hormone koji pomažu izgradnju snažnih kostiju i pomažu stvaranje crvenih krvnih stanica. Tanke cijevi zvane mokraćovodi provode mokraću od bubrega do mjehura, šupljine u obliku trokuta u donjem dijelu trbuha. Kao kod balona, elastične stjenke mjehura se rastežu i šire kako bi pohranile mokraću. One se međusobno priljube kad se mokraća isprazni kroz mokraćnu cijev van iz tijela. U organizmu bubreg ima 5 glavnih funkcija:   Stvaranje mokraće,   Regulacija ravnoteže vode i elektrolita,   Regulacija acidobazične ravnotež

Kamen u bubregu

Bolesti bubrega Uvod Bubrežni kamenci su jedan od najbolnijih poremećaja koji pogađaju ljude, a također i jedan od najčešćih poremećaja urinarnog trakta. Muškarci su češće pogođeni nego žene. Većina bubrežnih kamenaca iziđe iz tijela bez intervencije liječnika. Slučajevi kod kojih su prisutni trajni simptomi ili se pojave druge komplikacije mogu se liječiti različitim tehnikama, od kojih većina ne uključuje veću kiruršku intervenciju. Napredak u istraživanju također nam je donio bolje razumijevanje mnogih faktora koji potiču stvaranje kamenaca. Što je to? Bubrežni kamenac se stvara iz kristala koji se talože iz mokraće i nakupljaju na unutrašnjim površinama bubrega. Urolitijaza je stručni medicinski izraz kojim se opisuju kamenci koji se pojavljuju u urinarnom traktu. Liječnici također koriste termine koji opisuju smještaj kamenca u urinarnom traktu. Na primjer, ureteralni kamenac (ili ureterolitijaza) je bubrežni kamenac koji se nalazi u mokraćovodu a kamenac u bubregu (ne