utorak, 5. rujna 2017.

Šta smiju jesti bubrežni bolesnici?

Šta smiju jesti bubrežni bolesnici?

PREPORUKA ZA PACIJENTE OBOLJELE OD HRONIČNE BUBREŽNE BOLESTI I NEFROTSKOG SINDROMA

Pravilna uravnotežena prehrana ključ je dobrog zdravlja svake osobe, a posebno značajna u životu osoba s kroničnom bolešću bubrega. Nepravilna prehrana može pogoršati bubrežnu bolest i biti uzrok mnogih komplikacija kao što su pogoršanje povišenog tlaka kod prekomjernog unosa hrane bogate natrijem (soli) ili pothranjenost uzrokovana neadekvatnim unosom proteina. S jedne strane potrebna je hrana adekvatne kalorijske vrijednosti kako bi se zadovoljile dnevne energetske potrebe, uz adekvatan unos proteina i vitamina, a s druge strane potrebno je ograničiti unos soli, tekućine i hrane bogate fosforom i kalijem.

šta smiju jesti bubrežni bolesnici


U nastavku slijede neka od pravila šta smiju jesti bubrežni bolesnici?

U prehrani je najvažnije obratiti pozornost na unos NATRIJA, KALIJA I FOSFORA, te bi se
prehrana trebala temeljiti na sljedećim glavnim načelima:
▪ ograničiti unos tekućine
▪ jesti što više krute hrane, manje u obliku variva i juha
▪ jesti kuhanu neslanu hranu i izbjegavati konzerviranu hranu
▪ izbjegavati hranu koja sadrži veće količine natrija, kalija i fosfora.


UNOS TEKUĆINE:
Zbog zatajenja rada bubrega, često dolazi do smanjenog izlućivanja mokraće, a često i do potpunog prestanka mokrenja. Bubrezi ne mogu proizvesti mokraću te ju ne mogu izbaciti iz organizma prirodnim putem. Dakle, sva količina tekućine u bilo kojem obliku, koja se unese u organizam ostaje u organizmu, stanicama ili žilama. Ta tekućina jako opterećuje stanice i krvne žile koje se šire, jer moraju u sebe primiti veću količinu tekućine nego je uobičajeno, a i srce mora pumpati nekoliko litara tekućine više, te pluća u kojima zaostaje tekućina onemogućava disanje.
Znači vrlo je važno ograničiti unos tekućine u organizam!
Ne smijemo zaboraviti da je tekućina sve što koristimo za piće, od vode, kave, sokova, alkoholnih pića, mlijeka i slično, ali i juhe, variva i ostalih jušnih jela, kao i voće (npr. lubenica). Važno je i naglasiti da slana, začinjena hrana izaziva žeđ, što za posljedicu ima uzimanje tekućine, te se i na temelju toga preporuča izbjegavanje soljenja hrane.

Osoba oboljela od hronične bolesti bubrega koja povremeno ide na dijalizu bi trebala unijeti u organizam najviše 2,5 litre tekućine (zbrajajući tekućinu koju popije za žeđ i hranu koju pojede a
da sadrži tekućinu). Prekomjerni unos tekućine kod osoba oboljelih od kroničnih bubrežnih bolesti
izuzetno opterećuje organizam i skraćuje život, te dovodi do brojnih komplikacija.

NATRIJ:
Natrij je elektrolit koji je osnovni sastojak kuhinjske soli. Oštećenja bubrega dovodi do toga da se ne može uspostaviti ravnoteža u održavanju potrebne količine natrija u organizmu. Dnevna količina natrija koja je potrebna organizmu iznosi oko 1000 mg. Najviše ga unosimo putem kuhinjske soli, gdje 1g soli sadrži oko 400 mg natrija. Dakle, pacijenti oboljeli od kronične bubrežne bolesti bi trebali kontrolirati unos soli (primarno natrija), svoje dosoljavanje hrane, te izbjegavati industrijski
prerađenu hranu i polugotove i gotove konzervirane namirnice, jer i one sadržavaju veću količinu soli odnosno natrija.

U slučaju velike količine natrija javlja se žeđ, posljedično prekomjerno pijenje i zadržavanje vode u organizmu što rezultira povišenim krvnim tlakom, nakupljanjem tekućine u plućima, oticanju nogu, zglobova, plućnih edema, te dugoročno dolazi do oštećenja srca i većeg rizika od srčanog udara. Dakle potrebno je unositi manje natrija u organizam kako bi se smanjile neželjene komplikacije.

PREPORUKE PACIJENTIMA ZA MANJI UNOS SOLI (NATRIJA) U
ORGANIZAM:

• Jesti više svježe hrane koja prirodno sadrži manje soli.
• Nužno je naviknuti se na prirodan okus hrane.
• U većini slučajeva hrana koja je industrijski prerađena sadrži veću količinu natrija.
• Izbjegavati namirnice koje su glavni izvor natrija: kuhinjska sol, dodaci prehrani koji sadržavaju pojačivače okusa (mononatrijev glutaminat), instant juhe i brzu hranu.
• Kuhati hranu s vrlo malo soli ili bez soli.
• Umjesto soli koristiti druge začine poput origana, metvice, kajenskog paprka, bosiljka, crvene paprike, curryja, kurkume, cimeta.
• Umjesto margarina i maslaca koristite maslinovo ulje i ulje uljane repice.


HRANA KOJA SADRŽI VEĆE KOLIČINE SOLI (NATRIJA):

  suhomesnati proizvodi, dimljeni losos i suhi bakalar, dimljena puretina
• konzerve (npr. paštete, sardine u ulju), dagnje i kavijar
• zreli sirevi (roquefort, gorgonzola, feta, parmezan, gauda i ostali tvrdi i polutvrdi sirevi)
• sirni namazi i topljeni sirevi
• grickalice (čips, štapići, krekeri, perece), kikiriki i kokice
• gotovi umaci i instant juhe (iz vrećica), majoneza i senf
• neke žitne pahuljice (npr. Cornflakes) i pekarski proizvodi (danas postoji kruh s manje soli) i ukiseljeno povrće (feferoni, krastavci, paprika, kupus, repa...)


KALIJ:

Kako bubrežna bolest napreduje, gubi se sposobnog održavanja ravnoteže kalija u organizmu. Prekomjerno unošenje kalija u organizam kod bubrežnih bolesnika dovodi do poremećaja srčane akcije, mišične slabosti, te može izazvati i srčani zastoj.

Redovni laboratorijski nalazi su najbolji parametri u praćenju razine kalija. Za većinu dijaliziranih bolesnika kalij bi trebao biti < 6,00 mmol/L. Ako je vrijednost kalija veća, bolesnik bi trebao voditi evidenciju o prehrani, kako bi se mogle uočiti pogreške i kako bi se u pravo vrijeme izbjegle posljedice. Kalij se nalazi u namirnicama biljnog porijekla (voće i povrće), te se ne može uništiti kuhanjem, pečenjem, smrzavanjem niti konzerviranjem. Lako je topiv u vodi, pa je količina kalija nešto manja ako se baci voda u kojoj se namirnica namakala, kuhala ili konzervirala. Osobito je učinkovito namakanje usitnjenog povrća u hladnoj vodi barem 2 sata prije pripreme, te je potrebno tu vodu baciti. Tako se sadržaj kalija smanji za jednu trećinu.

NAMIRNICE SIROMAŠNE KALIJEM

  • Polutvrdi i tvrdi sirevi, topljeni sir i sirni namaz, svježi kravlji sir, kiselo vrhnje, čajni maslac
  • Jaje, štuka, grgeč i kavijar
  • Kukuruzno brašno, pahuljice i krupica, pšenično brašno i krupica, tjestenina, riža polirana, toast bijeli, dvopek bijeli, heljdino brašno i ječmena kaša
  • Borovnice, kompot od ananasa, kruške i šljive, brusnice 
  • Krastavci, paprika, luk crveni, feferoni
  • Suncokret, sjemenke bundeve, lana i sezama

 NAMIRNICE BOGATE KALIJEM

  • Mlijeko, čokoladno mlijeko, voćni jogurt, tekući jogurt
  • Kamenice, bakalar, dagnje, skuša, pastrva, losos, šaran, som, sardine, oslić, piletina, zečetina, meso purana, teletina, svinjetina, ovčetina, govedina, srnetina, konjetina
  • Sojino brašno, pšenične mekinje i klice, muesli (mješavina žitarica), raženo brašno i riža nepolirana
  • Suho voće, šipak, banana, grožđice, ananas, kivi, marelica, trešnje, naranča, grožđe, breskva, nektarina, smokve, jabuka
  • Grah, soja, komorač list, hren, bob, koleraba, rajčica, grašak, špinat, slanutak, krumpir
  • Lješnjak, orasi, kikiriki i badem

FOSFOR:

Fosfor je mineral koji je važan za formiranje i rast kostiju, te čvrstoću zubi. No, već u ranoj fazi zatajenja, bubreg ne može odstraniti dovoljno fosfora iz organizma, pa zbog toga raste njegova razina u krvi. Povišena i visoka razina fosfora u krvi dovodi do slabljenja kostiju i aterosklerotskih promjena. Ovisno o stadiju bolesti, potrebno je što ranije uvesti dijetu sa smanjenom količinom fosfata, jer gotova sva hrana koja je bogata bjelančevinama i kalcijem, bogata je i fosfatima. Svi mliječni proizvodi (osim svježeg sira i kiselog vrhnja), jaja, meso, riba, mahunarke, gljive, žitarice, suho i koštiničavo voće, čokolada, sladoled, kolači, konzervirana hrana, gazirana pića bi se trebali svesti na minimalan unos, jer sadrže dosta fosfata. Usprkos tome bolesnik smije jesti navedenu hranu u manjim količinama (ne pretjerivati), ali pri tome ne smije zaboraviti uzeti vezače fosfata.

Bolesnik mora imati na umu da vezači fosfata ne mogu djelovati ako se fosfati u organizam unose u prekomjernoj količini.


NAMIRNICE SIROMAŠNE FOSFATIMA

  • Kiselo vrhnje i svježi posni sir, čajni maslac
  • Piletina, riblji fileti, lignje, hobotnica, tripice
  • Bijelo pšenično brašno, riža, kukuruz, bijeli kruh, polubijeli kruh, tjestenina, krumpir
  • Sve vrste voća su siromašne fosfatima
  • Većina je siromašna fosfatima
  • Bomboni, keksi bez nadjeva
  • Sokovi, čaj, žitna kava, limunada
  • Ulja, masti, margarin, biljna vrhnja
  • Med, marmelada, džem


Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.